Izložba Dubravke Ugrešić

Izložba dubravke Ugrešić se otvara 6. septembra u Grafičkom kolektivu!

Izložba Dubravke Ugrešić

U ponedeljak, 6. septembra u 19h u Grafičkom kolektivu otvara se izložba Dubravke Ugrešić, poznate književnice, koja prvi put izlaže svoje likovne radove. Radovi na papiru/kolaži predstavljaju stvaralačku fazu u kojoj se određeni fenomen, prvo izražen rečima, transformisao u vizuelnu predstavu. Fokusirajući značajnu kulturnu matricu kao što je bukvar, ona problematizuje stvaranje analogije reč-slika (kod dece) jer se slika- vizuelni znak prepoznaje kao "prirodni znak" koji prethodi reči. U isticanju ovih “znakova” autorica i sama razvija laganu kreativnu igru vizuelnih elemenata. Pri tom je Početnica za nepismene, štampana 1946. u Zagrebu, poslužila kao tematski okvir, a ovim kolažima prethodio je esej Početnica u kome umetnica poredi bukvare s kraja 19.veka i iz sredine i s kraja 20.veka. Bukvar, ne samo kao temelj pismenosti i osnovni pedagoški model već i kao sredstvo integrisanja u vladajući ideološki sistem i kulturni milje, jedna je od autorkinih preokupacija. Baveći se posebno ruskom književnošću i estetikom, Ugrešićeva u svojim kolažima naglašava sovjetski pedagoški model koristeći njihove bukvari iz šezdesetih godina 20.veka kao primarni materijal u koncipiranju sopstvenih likovnih jedinica. Ilustracije/kolaži u početnicama (bukvarima) mogu se čitati i kao autorkine reminiscencije na vlastito detinjstvo. Ove tri grupe kolaža sa isečcima iz pomenutih bukvara i dodatim aplikacijama i paus-papirom, kao igra ponavljanja i/ili preklapanja nekoliko nivoa, predstavljaju i svojevrsnu asocijaciju o utopijama socijalizma. Za izložbu Dubravke Ugrešić publikovana je knjiga sa njenim esejom i reprodukcijama radova kao i tekstom Branka Dimitrijevića. Ovaj projekat je realizovan u saradnji sa Fabrikom knjiga, autorkinim beogradskim izdavačem.
Dubravka Ugrešić je diplomirala komparativnu i rusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je na Institutu za teoriju književnosti u Zagrebu. Sada živi i radi u Amsterdamu. Povremeno predaje na američkim i evropskim univerzitetima, piše za evropske novine i časopise. Objavila je knjige priča Poza za prozu (1978), Život je bajka (1983), romane Štefica Cvek u raljama života (1981), Forsiranje romana- reke (1988), Muzej bezuvjetne predaje (1997), Ministarstvo boli (2004), Baba Jaga je snjela jaje (2008), zbirke eseja Američki fikcionar (1993), Kultura laži (1996), Zabranjeno čitanje (2001), Nikog nema doma (2005) i knjige za decu Mali plamen (1971), Filip i sreća (1976) i Kućni duhovi (1988). Sa Aleksandrom Flakerom 1984. priređuje Pojmovnik ruske avangarde. Piše scenarije za film i televiziju (U raljama života, Za sreću je potrebno troje). Knjige su joj prevedene na gotovo sve evropske jezike i nagrađivane su međunarodnim nagradama.


Beogradski festival svetla 2011

Beogradski festival svetla 2011

"Beograd svetlosti" - Festival posvećen kulturi svetla od 1. do 8. septembra 2011. godine u Beogradu!  
Beogradski festival svetla, jedinstvena manifestacija u regionu, već četvrtu godinu za redom će obasjati septembarske dane u Beogradu.

Opširnije...


Finalisti konkursa Henkel Art.Award. 2011

Finalisti konkursa Henkel Art.Award. 2011

Izabrano 5 finalista Henkel Art.Award. 2011. Međunarodni stručni žiri na čelu sa Karolom Kraus, direktorkom Muzeja savremene umetnosti Fondacije Ludvig u Beču (MUMOK), izabrao je pet mladih umetnika iz Letonije, Rumunije, Rusije, Slovenije i Ukrajine za finaliste umetničkog konkursa Henkel Art.Award. 2011.

Opširnije...


Izložba o radu Paviljona ‘Cvijeta Zuzorić’ između dva rata

Izložba o radu Paviljona ‘Cvijeta Zuzorić’ između dva rata

U Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" sinoć je otvorena izložba posvećena tom kulturnom centru, radu Udruženja prijatelja umetnosti "Cvijeta Zuzorić" i kulturnim manifestacijama u Srbiji između dva svetska rata.
Postavku je otvorio istoričar umetnosti Aleksandar Djurić, ocenivši je kao "rekonstrukciju vremena kada se verovalo u umetnost i ulaganje u duhovno".

Opširnije...


Baletska škola Milanske skale

Baletska škola Milanske skale

5. septembra u Beogradu počinje sa radom departman Baletske škole Akademije Teatra milanske Skale, zahvaljujući saradnji Nacionalne fondacije za igru iz Beograda i Akademije Teatra milanske Skale.

Opširnije...


Poziv za učestvovanje na izložbi "Sjajna srpska scena"

Poziv za učestvovanje na izložbi "Sjajna srpska scena"

Poziv za srpske dizajnere svetiljki za učešće na izložbi "Sjajna srpska scena" u okviru ovogodišnjeg festivala "Beograd svetlosti".

Opširnije...


Aquatics u Londonu

Aquatics by Zaha Hadid Architects

U Londonu je završen projekat centra Aquatics koji potpisuju Zaha Hadid Architects i koji vredi 306 miliona evra.
Centar Aquatics je bazenski kompleks izgrađen za potrebe Olimpijskih igara koje će 2012. godine biti održane u Londonu.

Opširnije...


Interpol u Ljubljani!

Interpol u Ljubljani

 Ljubljanski Centar urbane kulture Kino Šiška na Križanke 16. avgusta dovodi post-punk band koji još nije koračao ovim delom Europe – njujorški Interpol.


Opširnije...


Aleksandru Živkoviću nagrada Nišvila!

Aleksandru Živkoviću nagrada Nišvila!

Najstarijem impresariju džez muzike na svetu Aleksandaru Živkoviću (80) danas je u Nišu uručena Specijalna nagrada Nišvil džez Festival za poseban doprinos džez muzici.

Opširnije...


Otvorena izložba ''Godišnja doba''

Otvorena izložba ''Godišnja doba''

Ministar kulture Srbije Predrag Marković i ministar spoljnih poslova Estonije Urmas Paet, otvorili su sinoć u Muzeju 25. maj izložbu fotografija estonskih autora pod nazivom ''Godišnja doba'' posvećenu prirodi.
''Veliko je zadovoljstvo da večeras možemo da vidimo neprofesionalne radove, da vidimo lice Estonije, ali onako kako su ga videli ljudi Estonije'', rekao je na otvaranju Marković.

Opširnije...


Zagrevanje za “Nišvil“

Zagrevanje za “Nišvil“

Nastupom Darka Rundeka, Diksi benda iz Bugarske i “Šaban Bajramović tribjut benda” 10. avgusta počinje "zagrevanje" za sutrašnji zvanični početak programa intenacionalnog džez festivala "Nišvil".
Na ovogodišnjem džez festivalu "Nišvil" učestvovaće oko 400 muzičara i 40 bendova iz dvadesetak zemalja.

Opširnije...